OBRAZOVANJE KROZ STEREOTIPE: Trovanje novih generacija, o Romima sve najgore

Piše: B.M.R.

U udžbeniku Moje okoline za treći razred osnovne škole navodi se da je Đurđevdan romski vjerski praznik, tokom kojeg se Romi „kupaju u vodi sa cvjetovima“. Kao romski vjerski praznik naveden je i Aliđun/Ilindan, iako se naziv romski ne može poistovjećivati sa religijom.

Romi u Evropi su muslimani, katolici i pravoslavci. U BiH kao etnička zajednica praktikuju sve tri dominantne religije, upozoravaju roditelji i aktivisti, koji su na ovo upozorili i Ministarstvo obrazovanja KS-a, ali nisu dobili nikakav odgovor, niti je Ministarstvo reagovalo na bilo koji način.

Ovaj primjer bio je povod da provjerimo da li se i koliko u obrazovnom sistemu u BiH govori o romskim običajima, kulturi, istoriji, tradiciji… Ima li romske književnosti u našim udžbenicima?

–Ne, u udžbenicima nema materijala o romskoj kulturi i običajima. Više se uči o nekim drugim kulturama kojih nema u BiH, ali ne i o Romima – tvrdi Mujo Fafulić, romski aktivista, koji je bio i član tima koji je radio na izradi akcionih planova za potrebe Roma, Odbora za Rome pri Vijeću ministara, te član Vijeća nacionalnih manjina.

Kao jedan od ciljeva akcionih planova za potrebe obrazovanja Roma često se isticalo uvođenje sadržaja o kulturi i istoriji, životu Roma u BiH. Nažalost, kao ni mnogi drugi, ni ovaj cilj nije ispunjen:

–Lako je isplanirati, ali kada dođe do realizacije nema novca. Sama činjenica da ove godine imamo samo 40 hiljada KM planiranih sredstava na državnom nivou za potrebe obrazovanja, dovoljno govori koliko ozbiljno država namjerava da ispuni i tu obavezu. Ciljevi postoje ali nisu implementirani – kaže Fafulić za Newipe.

Prva romska početnica u Tuzli

Značajan dio ove teme odnosi se na uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem. Iako je na Sarajevskom univerzitetu godinama ranije bilo vrlo izvjesno otvaranje katedre na kojoj bi se izučavao romski jezik, vršene su i opsežne pripreme, ali do realizacije ipak još uvijek nije došlo.

Zato u Tuzlanskom kantonu od sljedeće godine počinje fakultativna nastava iz romskog jezika. Kantonalni ministar obrazovanja Ahmed Omerović potpisao je nastavni plan i program za romski jezik sa elementima nacionalne kulture. Na planu je radila radna grupa sačinjena od predstavnika Ministarstva, OSCE-a, Udruženja Roma Euro-Rom, Bolja budućnost Tuzla i drugi. U narednom periodu potrebno je izraditi udžbeničku literaturu, a Tuzlanski kanton prednjači i u tome u BiH.

„ANGLUNO RROMANO LIL – ROMSKA POČETNICA“ – udžbenik je kojim počinje uvođenje romskog jezika, autorice prof.dr. Hedine Tahirović Sijerčić. Izdavač je Udruženje Kulturni Centar Roma Tuzla.

U završnoj fazi izrade su još dva udžbenika „Romske bajke“, autorice prof.dr. Marije Aleksandrović, te „Romska tradicija, historija, kultura i običaji Roma/kinja na području Grada Tuzla“, autorice prof.dr. Medine Vantić Tanjić.

U Kulturnom centru Roma kažu da je ovo historijski dan za Rome u TK i BiH. Ramiz Suljić, predsjednik Centra, kaže za Newipe da je izdavanje ovog udžbenika rezultat zajedničkog truda udruženja sa područja TK, a posebno Centra i udruženja Euro-Rom Tuzla. Ali ovo je tek početak nastojanja da se u škole uvede romski jezik i kultura Roma u BiH:

–U narednom periodu planiramo izdavanje još nekih udžbenika, jer ovo je naša zajednička borba da se romski jezik uvede u naše škole. Baš kao i više sadržaja koji se odnose na istoriju i kulturu Roma.

Ima li romske književnosti u školama

Za potrebe ovog teksta analizirali smo spisak lektira za osnovne i srednje škole u BiH. Među njima se ne nalazi nijedan romski autor ili knjiga koja govori o životu i istoriji Roma. Magazin Žurnal prije nekoliko godina sačinio je dosje o romskoj književnosti i danas javno dostupan, za sve one koji se pitaju da li uopšte ima materijala za uvrštavanje u udžbenike. Može se pronaći na sljedećim linkovima:

https://www.zurnal.info/clanak/romska-knjizevnost-1-rijeci-od-lisca/910

https://zurnal.info/clanak/romska-knjizevnost-2-price-koje-plase-pripovjedace/953

https://zurnal.info/clanak/romska-knjizevnost-4-preostali-cuvari-tradicije/1061

https://zurnal.info/clanak/iako-poromljen-nikad-se-nisam-izjasnio-kao-rom/22081

U međuvremenu, Dr Hedina Tahirović-Sijerčić uredila je, a Zemaljski muzej BiH uz podršku Fondacije za otvoreno društvo BiH, izdalo 4 zbirke romskih priča (Romske priče – Rromane paramiča) koje je Rade Uhlik, romolog, sakupljao i zapisivao gotovo 40 godina. Bogatstvo od nekoliko stotina priča, neprocjenjivo je bogatstvo i izvor romske kulture, jezika, historije…

Sporadično se ipak u udžbenicima mogu pronaći sadržaji koji govore o Romima u BiH. U udžbeniku Zdravi životni stilovi za osnovce od 5. do 9. razreda obrađuje se poglavlje „Postojanje različitih kultura, pozitivno vrednovanje istih“. Problem sa ovim je da je udžbenik pisan za izborni predmet, za djecu koju ne pohađaju vjeronauku, pa ovaj sadržaj neće doprijeti do većine učenika. To nezadovoljstvo izražava i recenzentica knjige Lejla Kafedžić.

Obrađuju se teme inkluzije Roma u osnovno obrazovanje, ali se navodi da se Romi često nazivaju i Cigani:

–Uobičajen naziv za Rome, često i Cigani, je porijeklom iz grčkog Athinganos… Romi sebe na svom jeziku nazivaju Romima, dok ih pripadnici drugih naroda vrlo često, iz poruge, nazivaju Ciganima.
Obrađuje se i porijeklo Roma, njihov dolazak u Evropu u BiH, analizira romska zastava i citira „romska himna“ Đelem, đelem.

Međutim, ono što se može tumačiti kao vrlo problematično jeste činjenica da se navodi sadržaj o kojem se uopšte ne govori kritički, već se predstavlja kao običaj Roma, a pritom se ne upozorava da je taj običaj protuzakonit, i ni slučajno uobičajen u modernim romskim porodicama u BiH.

S obzirom da nema te ograde, ukoliko ona izostane i od strane nastavnika koji ovaj sadržaj prezentuje na nastavi, sadržaj sljedećeg pasusa, primjera radi, za desetogodišnje dijete, mogao bi biti izuzetno problematičan.

Taj odlomak nazvan je Iz života Roma – zanimljivosti.

(Iz samog naziva aludira se da je riječ o simpatičnom i rasprostranjenom običaju u kojem nema nikakvih zakonskih ni moralnih prepreka, a tokom kojeg se žena/djevojka praktično kupuje.):

–Romi obično imaju tri imena – počinju autori, grupa njih, među kojima je bilo i predstavnika Vijeća roditelja:

–Prvo se daje pri rođenju i zna ga samo majka. Drugo se koristi u zajednici, a treće je često muslimansko ili kršćansko i koristi se u kontaktu sa ljudima koji ne pripadaju romskom narodu. Porodica predstavlja izuzetnu vrijednost u romskom društvu. Najstarija osoba predstavlja autoritet u porodici. Karakteristično za Rome je rano sklapanje braka, vrlo često prije punoljetstva. Braku obično prethodi dogovor između dvije romske porodice. Porodica za djevojku traži zlato i novac, što predstavlja vrijednost i simbol časti. Takozvana „cijena mlade“ predstavlja način izražavanja poštovanja prema mladoj i njenoj porodici.

Zatim:

–Romi biraju kneza-ceribašu. On brine o redu u romskoj zajednici – iz ove tvrdnje praktično proizlazi da Romi u BiH i dalje žive plemenski te da nema onih koji žive pojedinačno, u stanovima ili kućama, već je život organizovan isključivo u zajednicama, s obzirom da autori nigdje ne ostavljaju ogradu da tako, možda, živi dio romske populacije a ne svi.

Daje se i pregled nekoliko fraza romskog jezika, navode praznici i običaji (kupovina bijelog jagnjeta i bojenje jaja), upozorava na diskriminaciju, ali i analizira kako inkluzija utiče na odgoj djeteta.

Iznose se različite predrasude koje vladaju o Romima, a učenici navode na razmišljanje kako se sa njima izboriti.

Pozitivna praksa iz Kiseljaka

Sistemsko i kontinuirano uvođenje romskog jezika i kulture u obrazovni sistem u BiH zahtijeva novac, stručnost i dosljednost. Ali se u međuvremenu može mnogo uraditi i sa dobrim idejama – Emina Sinanović mlada je profesorica njemačkog jezika sa tek dvije i po godine radnog iskustva i upravo takvim idejama. Radeći u školi u Kiseljaku osmislila je program kojim povezuje romski, njemački i maternji jezik. Ona je dobitnica Nagrade za inovativne nastavnike u kategoriji nastavnici predmetne nastave u osnovnim školama. Centar za obrazovne inicijative Step by Step osmislio je ovu nagradu s ciljem promovisanja važnosti nastavničke profesije.

Eminina inovativna praksa nosi naziv Suživot Roma i Bošnjaka – Nacionalna manjina ili kombinacija pravog jezičkog bogatstva?! Iz prakse je proizašao rječnik Bogatstvo jezika satkano kroz suživot Roma i Bošnjaka.

Praksa se odvijala u OŠ Kiseljak 1 Bilalovac u sklopu predmeta Njemački jezik. Sa učenicima sedmih razreda napravila je trojezični rječnik – njemačko-bosansko-romski:

–Upoznati smo sa stereotipima koji vladaju o Romima. Školu u kojoj radim pohađa oko 70 romske djece, a bila sam oduševljena atmosferom među učenicima u toj školi. Ali nisam baš bila zadovoljna znanjem iz njemačkog jezika. Praksa je tekla na način da su učenici Romi dobili zadatak da donesu određeni broj riječi, nakon razgovora s roditeljima, a zatim smo ih preveli na njemački. To nije bilo samo prikupljanje riječi nego smo radili niz interaktivnih vježbi i iz njemačkog jezika. Znanje se poboljšalo a produkt je i trojezični rječnik koji koristimo danas u nastavi. Naredne godine uradila sam nastavak te prakse sa učenicima devetih razreda, napravili smo radnu svesku koju koristimo u nastavi – kaže Emina za Newipe.

U rječniku je sadržano oko 500 riječi prilagođenih uzrastu osnovaca. Djeca su bila oduševljena idejom, priča Emina, pogotovo zbog toga što su danas navikla na tradicionalni pristup nastavi:

–Moje iskustvo je da im se ideja jako dopala, naročito nakon što smo na Svjetski dan Roma 8. aprila simbolično i predstavili projekat.

Govoreći iz perspektive osobe koja je i sama prošla kroz obrazovni sistem u BiH, kaže da nije učila o inkluziji tokom svog školovanja:

–Stereotipi i predrasude truju ovo društvo. Sama sam istraživala jer sam željela kroz praksu da rušim te predrasude. Djeca su itekako otvorena za ove sadržaje, pogotovo ukoliko aktivnost i praksu učinite zanimljivom i približite je djeci itekako će vas pozitivno iznenaditi.

Ova praksa odnosi se na inkluziju u nastavi, unapređenje znanja na polju jezika, kreativnu integraciju sadržaja, kreiranje novih materijala i didaktičkih sadržaja. Specifični ciljevi su dijeljene jezičkih znanja, kreiranje rječnika, te podizanje interkulturnih sadržaja i unapređenje saradnje među učenicima. Projekat je finansijski podržala organizacija Schuler helfen Leben.  

(Newipe)