Newipe Romanes

Sostar dikhle suno e rromane miškopeske dadorra thaj so si adjive pala amen 8. aprilo

Ande Bosna thaj Hercegovina Rroma astarde piri organizacija injavardešto brš ando nakhlo šelbršengo sar humanitarna organizacija jal sar amalipe e forutnenge. Pe gova drom von dije piro lačho kotor pala bajrovipe e rromano amalipesko ande Bosna thaj Hercegovina thaj pala e Rroma ando them.

Romasarel: Dragana Erjavec

“8. aprilo si mandje o baro djive.  Gova si mandje asocijacija pe tromanipe – sloboda, pe anglunipe kataro rromano miškope ando them, pe rromani čhib, kultura, thaj pe sakodjivesko maripe pala amare čačipa. Itekaj ande BiH gova datumo naj-les dosta pindžaripe, me sako brš ćerav semno pala amaro baro djive”, vaćarel Gazmend Januzi andaro Sarajevo.

Maškarthemesko djive e Rromengo, 8. aprilo, si o djive kana ćeras semno pala rromani kultura, historija thaj čhib, vi o djive kana amen vazdas i godji kataro problemura e savenca Rroma sakodjive dživinen.   Oficijelno djive sasa akhardo 1990. brš kana sasa o 4. themesko kongreso e Rromengo, ando paćiv koring angluni bari maškarthemeski bešimata savi sasa istardi kataro  7. džiko 12. aprilo 1971. brš, ando Chelsfieldo, paša Londono, ande Bari Britanija. 

MIŠKOPE ANDE BiH

Ande Bosna thaj Hercegovina Rroma astarde piri organizacija injavardešto brš ando nakhlo šelbršengo sar humanitarna organizacija jal sar amalipe e forutnenge. Pe gova drom von dije piro lačho kotor pala bajrovipe e rromano amalipesko ande Bosna thaj Hercegovina thaj pala e Rroma ando them.

Dži akana sasa istardo efta Maškarthemeske kongresura e Rromengo save ćerde fokuso pa štar resipe:  standardizacija e rromane čhibako, reparacija andaro Dujto themesko maripe,  lačharipe pala forutnenge čačipa thaj edukacija, arakhipe e rromane kulturako vi maškarthemesko pindžardipe e Rromengo sar nacionalno minoriteto sar indijako bućim.

Rroma ande Bosna thaj Hercegovina gova baro djive sako brš dozaćaren uzo pale gasave problemura.  Čororripe thaj bibućarnipe si majbare problemura e savenca von dživinen, thaj gadija Rroma si durder majbut diskriminirani grupa ando amaro amalipe.

Gazmend Januzi, aktivisto andari Asocijacija mladih Roma “Aksiom”, del vorba kaj itakaj si kate cirra miškope, akanutni situacija ande rromane amalipa si dur kataro idealno.

“Dilimata si kaj rromane amalipa vi athoska buteder kataro 50 brš maripe dživinen e diskriminacijasa savi si kate ande saki džuvdipeski sfera, thaj  uzo gova dživinen e  institucionalizovane diskriminacijasa. Čačipe si kaj amare rromane amalipa si udžile pala gova situacija e Rromengo ando amalipe, numaj gadija amalipe bistarel kaj amendje trubuj“bahval ando zeja”, sar bi maripe pala amare Rromane čačipa ande gova phuv avilo e reslipenca ”, phenel Gazmend.

Mujo Fafulić andaro Centar za podršku Roma „Romalen“ andaro Kakanj vaćarel isto kaj ande BiH džanel-pes cirra kataro Themesko Rromano djive thaj kataro rromano narodo thaj vov mothovel kaj si manušikane čačipa ande BiH darade savorende, a majbut si darade pala minoritetura.

„Sigurno, jekh kotor e udžilipestar indjaren Rroma thaj rromane organizacije.  Adjive šaj te avel kaj dikhas kaj ando sasto BiH baxtaren-pe Themesko djive e Rromengo, a athoska gova datumo but manuša, vi e Rroma, bistaren kaj kate trajil gova datumo.   Amen musaj te paruvas amare siklipa thaj te das ando kontinuiteto godji pe 8. aprilo sar jekh kataro majbaro datumo pala Rromen kana astarda amaro miškope“, del godji Fafulić.

Koring lesko godjipe, rromane amalipa ćeren bući pala fundeski manušikani čačipengi promocija sar von šaj vi sar si lengo šajipe, jal ćeren bući pala rromane čačipen.   

„Vi rromano gadija vi barikano amalipe musaj te godjaverel-pe kaj sam savore pale gasavo mol sar e forutne pala gova phuv.  But sasa ćerdo ando majpalune brša pala e Rromengo situacijako lačhardipe thaj pala e anglakrisipesko nakhavipe, numaj sajekh šaj buteder, sar rromano amalipe gadija i phuv.  Kana das vorba kataro 8. aprilo, trubuj te ćeras but zuralipe pala sa amare bare djivengo pindžardipe, sar pala Themesko djive e Rromengo. Pala len trubuj te das but vorba thaj te ćeras bari promocija”, mothovel Fafulić.

Mujo Fafulović

Vov del vorba pride te si jekh baro problemo kaj e Rroma na bešen pe thanende kaj ćerel-pe kris thaj kaj ćeren-pe politike save džiko adjive na ćerde but pala rromano amalipesko trubujipe.

KATARO CIGANI DŽIKO RROMEN

Sar jekh majbari decizija savi ćerda o kongreso e Rrromengo avile decizije kataro rromano bajrako thaj oficijelna himna. Kataro gova vakto, o bajrako ando taluno kotor si-les zeleni bojava savi si semno pala i phuv, jal pala i čar, thaj ande upruno kotor si plava bojava savi si semno pala o del.  Loli rota  si semno pala dromardipe thaj pala e Rromengi migracija – phiravipe. 

Anguno kongreso e Rromengo ćerda o pindžardipe pala oficijelni rromani čhib – Rromani čhib, sar vi pindžardipe pala o anav Rrom, so si pe rromani čhib  o manuš. Pe gova drom von našavde e anavestar  “Cigan” savo si-les negativno gindo. 

Angluno Themesko kongreso e Rromengo sasa jekh baro miškope kaj e Rroma avile gate te jekhethane vi e pire zuralipesa ćeren andre politikaki sfera sar te maren-pes pala amalipesko čačipe vi pala jekhipe pala lačhipe ando rromano amalipe.    

Ande Kongreseski organizacija avile štar odborura – pala socijalnikane thaj čačipenge phučipa, pala edukacija, pala kultura thaj pala paćiv e savorende save avile žrtvura ande Dujto themesko maripe.  Slogano“Opre Roma”  astarda te avel politikaki vorba – politikake alava pala romano miškope, o miškope pala amalipesko čačipe thaj jekhipe.

Pala Mirsad Bajramović andaro Udruženje Roma “Bolja budućnost” 8. aprilo si maripesko astardipe pala e rromane čačipa ando them, thaj vov del vorba kaj e Rromende ande BiH 8. aprilo na gindil khanči, odolese so von na džanen pala gova djive. 

Mirsad Bajramović

“Sose si gova gadija? Odolese so amen, Rroma, na ćerdam but te avel  amen avrečhende.  Rromane organizcije ande BiH si ćhinade jekh avrehtar, na ćeren bući jekhethane thaj gadija si dožaćarno kaj kate si but bandjipe te Rroma na džanen kaj si-len piro djive ”, mothovel Bajramović.

Vov del vorba pride kaj o ikalipe dikhel ande terne manuša, save ka maren buteder pala e čačipa e Rromengo ande BiH.

“Bezbeli kaj amen šaj te den buteder thaj šaj te ćerdam lačheder pala sa e Rroma ande BiH.  Godjav kaj ka avel lačheder pala e terne manuša thaj kaj von ka ćeren bući jekhe avrehte lačheder amendar.  Na mulam lenge but, numaj kate si o drom kaj von šaj te ćeren ande rromane amalipe so amen na reslam. Gadija godjav vi pala o semno pala amaro djive,   8. aprilo”, del godji Bajramović.

NARODO BIZO PHUV – DRŽAVA

Vi Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode del vorba kaj furutne vi Rroma ande BiH cirra džanen kataro 8. aprilo, kataro djive kana e Rroma vazdije o krlo opro saki diskriminacija. 

„Rroma si jekhorro minoriteto, o narodo savo naj-les piri phuv-država.  Von bešen pe sasto them thaj ande savi phuv bešen gadija si lengi situacija.  Ande amari phuv e Rroma si mukline, lengi edukacija si baro problemo, , a amen sar o amalipe na ćerdam but te ažutinas lengi asimilacija”, vaćarel Memišević.

Fadila Memišević

Koring lako gindipe, pala lačhi Rromengi situacija trubuj te ćeren-pes bući sako djive.  Voj del vorba kaj e Rroma pala pes thaj pala piro narodo trubuj te ćeren but. 

„Amare zumadipa adjive si negativna kana si ando phučipe rromane amalipa, odolese so von, me vaćarava, ćeren-pes numaj pala pes.  Kate si sar jekh rivaliteto thaj čingaripe maškar e Rroma, a von jekhethane trubuj te avel o zuralipe savo ka ćerel zor pe bare – vlasti te ćeren krisipe thaj čačipe ande bući, djela”, agorisarel Memišević.

Ande Bosna thaj Hercegovina uzo trin konstitutivna naroda, dživisaren vi 17 nacionalnikane minoritetura, maškar save si e Rroma sar majbaro vi majčorrorro minoriteto.  Koring forutnengi statistika andaro 2013.brš, ande BiH dživinen paša 13.000 Rromen, džiko Specijalno izvještajo katari e Rromengi situacija ande BiH savi ćerda  Institucija Ombudsmena za ljudska prava mothovel kaj si ande BiH paša 50.000.

Ni jekh minoriteto ande BiH sar e Rroma na bešel ande gasave problemura thaj ande phari socijalni situacija. Von dživisaren pe amalipeski margina, majbut droma bizo fundeske manušikane čačipa.

(Teksta sa bosanskog na romski jezik prevela Dr. Hedina Tahirović-Sijerčić)

Srodni artikli

Back to top button