Istražujemo

DA BUDEMO JASNI: Romi u BiH nakon 15 godina ne žive bolje

I sam Pupić se slaže sa konstatacijom da je Odbor za Rome paravan, te da je to tijelo Vijeća ministara BiH kojem je oduzet dignitet u radu i da ne postoji niti jedno drugo tijelo, stalno ili “ad hoc”, prema kojem Vijeće ministara BiH ima tako maćehinski odnos

Piše: Danijela Mrkić

“Nedostatak volje unutar institucija da se problemu inkluzije pristupi ozbiljnije, ograničena finansijska sredstva, te nepostojanje indikatora učinka i efikasno praćenje učinka akcionih planova, osnovni je problem koji od samog početka (2009. godine op.a.) prati implementaciju Akcionih planova za integraciju Roma u BiH.”

Ovako Boris Pupić, član Odbora za Rome pri Vijeću ministara BiH, započinje razgovor za naš portal analizirajući proces koji je trebao biti osnov za poboljšanje uslova u kojima živi najveći dio romske zajednice u Bosni I Hercegovini.

Pored tri navedena, problema je mnogo više, smatra Pupić, ali su upravo ovo ključni razlozi zašto Romi danas ne žive bolje nego što su živjeli prije 15 godina.

„Veliki broj predstavnika institucija romskoj problematici pristupa kroz neko moranje, još jednom radnom zadatku bez stvarne želje da se nekome pomogne. Sam Odbor za Rome je odličan primjer za to jer konstantno, iz mandata u mandat Odbora za Rome, pojedini predstavnici određenih institucija ne dolaze na sjednice. To je najbolji pokazatelj koliko ih ova tematika zanima”, kazao je Pupić.

Boris Pupić

Stav svih romskih predstavnika u Odboru za Rome, kaže Puć, je nepromijenjen već treći mandat:

-Ako je od 22 člana Odbora za Rome, 11 iz reda romske populacije, i već 12 godina svi oni tvrde da je Odbor za Rome samo paravan Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, onda je jasno da nešto nije u redu sa načinom na koji država pristupa romskoj problematici.

I sam Pupić se slaže sa konstatacijom da je Odbor za Rome paravan, te da je to tijelo Vijeća ministara BiH kojem je oduzet dignitet u radu i da ne postoji niti jedno drugo tijelo, stalno ili “ad hoc”, prema kojem Vijeće ministara BiH ima tako maćehinski odnos.

U čitavom trećem, i dijelom u četvrtom sazivu Odbora za Rome, nije postojala spremnost da se pronađe sala za sjednice Odbora. Umjesto u sali, sjednice su održavane u hotelima, a finansirane su od strane nevladinih organizacija umjesto iz državnog budžeta. Održavane su i u holu Zgrade prijateljstva između Grčke i BiH (kako se zvanično zove zgrada u kojoj su smještene institucije Vijeća ministara BiH op. a.). To što je neko hol nazvao “staklena sala” ne mijenja činjenicu da se radi o holu, podsjeća Pupić.

Slična situacija je, kaže Pupić, i sa novim sazivom Odbora koji je konstituiran 2022. Sala za sastanke u državnim institucijama postoji, ali sada Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ne odobrava održavanje sjednica. Predsjedavajući Odbora za Rome je pokušao da zakaže sjednicu Odbora u mjesecu martu, ali su naišli na opstrukcije iz Ministarstva i sjednica nije održana.

Sada smo u mjesecu maju i još uvijek predsjedavajući Odbora pokušava da zakaže sjednicu, potvrdio je Pupić.

ROMSKA UDRUŽENJA NEDOVOLJNO UKLJUČENA

Također, kako je istakao, materijali koji dolaze na sjednice Odbora ispred Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice dolaze prekasno, mimo Poslovnika o radu Odbora, često već pripremljeni za usvajanje bez ikakve rasprave na Odboru. Četiri ili pet puta se desilo da Ministarstvo i ne dostavi materijal članovima Odbora, a traži izjašnjenje na sjednici Odbora pravdajući se hitnošću.

Foto: Newipe arhiva

„Činjenica da je Ministarstvo za 2023. godinu planiralo održavanje svega 4 sjednice Odbora za Rome, o čemu sam Odbor nije bio konsultovan, dovoljno govori o situaciji u kakvoj radi Odbor za Rome. E sada, ako je ovakav odnos prema stalnom tijelu Vijeća ministara BiH, tijelu u kojem sjedi 11 predstavika romskih organizacija i 11 predstavnika državnih i entitetskih institucija, možete zamisliti kakav je odnos prema samim romskim udruženjima”, istakao je.

Pupić već godinama ima zamjerku na to da romska udruženja nisu dovoljno uključena u proces izrade dokumenata koji se tiču Roma, pozivajući se na činjenicu da romske predstavnike okupljaju samo kada treba birati članove Odbora za Rome – jednom u 4 godine – te ih se okupi na sastancima na kojima se kreiraju akcioni planovi.

“Tamo gdje su ti predstavnici najpotrebniji – kao spona na terenu u realizaciji akcionih planova, te kao izvor informacija o stvarnim potrebama Roma – tu se romske organizacije malo ili nikako ne koriste. Ovo je već treći mandat Odbora za Rome u kojem se spominje izrada baze podataka romskih organizacija i formiranje mreže romskih organizacija kako bi mogli ravnopravnije učestvovati u aktivnostima posvećeni romskoj problematici, ali još uvijek ne postoji niti baza podataka niti neka mreža”, rekao je Pupić.

S druge strane, kada je u pitanju odnos Ministarstva prema međunarodnim organizacijama, stvar je potpuno drugačija. Tu su sastanci redovni, nikada se ne održavaju u holu zgrade, nikada nisu limitirani na 4 sastanka godišnje, a informacije se lako razmjenjuju.

Na ovakav odnos države prema Romima, dodajmo i sredstva, bez kojih su akcioni planovi, sjednice i sve druge aktivnosti potpuno beznačajne.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić i opunomoćenik Vlade Slovačke Republike za romske zajednice Jan Hero

Pupić upozorava da se od početka implementacije Akcionih planova za Rome, iznos sredstava za njihovo finansiranje smanjuje. Zašto je to tako ne zna, ali kaže da uslovi života Roma u BiH nisu ništa bolji ili nisu toliko bolji nego prije 13, ili 15 godina pa da ne bi trebalo više sredstva.

“Pitajte svakog romskog predstavnika o tome, pa ćete čuti isti odgovor. Otiđite u romske zajednice i pitajte Rome da li bolje žive pa ćete čuti isti odgovor. Od nekada 3 milona KM za 3 segmenta akcionog plana (stanovanje, zapošljavanje, zdravstvo), sada se izdvaja svega 1,340 miliona KM za 4 segmenta akcionog plana (stanovanje, zapošljavanje, zdravstvo, obrazovanje). Došli smo do toga da populaciji u kojoj je nezaposlenost preko 80% pomažemo sa 200.000 KM umjesto nekadašnjih 700 hiljada KM pa čak i 755 hiljada KM kako je bilo 2016. godine. Pri tome nezaposlenost se nije smanjila – da bude jasno“, poručio je.

KASNI PROVEDBA PROJEKATA

Od kako su počeli da se sprovode akcioni planovi, znalo se desiti da se Budžet institucija BiH ne usvoji, da ide privremeno finansiranje – pa u tim slučajevima nije bilo ni grant sredstava za implementaciju akcionih planova. U posljednje četiri godine takva situacija se desila dva puta. 2019. godine i 2021. godine nije usvojen budžet i samim tim nisu ni bila izdvojena sredstva za poboljšanje života Roma.

I u onim godinama kada je budžet bio usvojen mi smo imali velika kašnjenja u implementaciji sredstava za Rome. Šta to znači? Nekoliko godina se dešavala da tokom čitave godine ide privremeno finansiranje, a da se budžet usvoji tek u mjesecu decembru – to je bilo 2013., 2014., 2016. i 2017. godine. Tada se požurilo sa zaključivanjem memranduma kojim se novac sa državnog nivoa dodjelio institucijama koje su nadležne za provođenje akcionih planova (instituti i zavodi za javno zdravstvo, zavodi za zapošljavanje…) kako bi novac bio operativan i taj se novac trošio u narednoj godini. Međutim, 2020. godine budžet je usvojen u julu mjesecu, a memorandumi konkretno sa zavodima za zapošljavanje su zaključeni posljednjeg radnog dana u decembru te godine. Postavlja se pitanje šta je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice radilo u period od gotovo pola godine da se sredstva za Rome prebace tek posljednjeg dana tekuće godine”, pita naš sagovornik.

Vijeće ministara BiH sa predsjedavajućim Zoranom Tegeltijom (Foto: FENA arhiv)

U takvoj situaciji sredstva se troše tek u narednoj godini. Okolnosti iz 2019. godine su jasne, tada nije bio usvojen budžet, pa nisu ni bila izdvojena sredstva.

-E sada, stavite se u poziciju osobe koja je u stanju socijalne potrebe. “Država kao nešto radi” da toj osobi bude bolje, a ta osoba čeka dvije godine na mogućnost da bude recimo zaposlena. A nije, jer nije usvojen budžet i nisu na vrijeme zaključeni nekakvi memorandumi.  

Najbolji primjer, kako je naš sagovornik u par navrata rekao “maćehinskog odnosa” prema Romima, desio se prošle godine. Budžet je bio usvojen u junu i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je imalo više od pola godine da zaključi memorandum kojima bi se sredstva prebacila i onda dalje implementirala.

Iako su memorandumi isti svake godine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice to nije uradilo, pa su sredstva za poboljšanje uslova života Roma jednostavno propala.

“Mi smo bili svjedoci medijskih natpisa u decembru kako su neka druga ministarstva na nivou Vijeća ministara BiH doznačavala sredstva iz svog budžeta. Sjetimo se samo polemike kada su sportska udruženja dobila novac, a Lana Pudar nije, pa se ponovo pravila hitna sjednica Vijeća ministara gdje je i Lana Pudar ipak dobila sredstva. S druge strane, za Rome nije bilo posebne sjednice. Za Rome postoje druga pravila i po prvi put od kada postoje akcioni planovi i sredstva u budžetu za Rome, ta sredstva oni nisu dobili, iako su bila izdvojena”, rekao je Pupić.

Podsjetio je da je budžet za ovu godinu usvojen, te da treba raditi na tome da se memorandumi kreiraju i potpišu, prije svih oni za zapošljavanje. Treba ići na izmjenu memoranduma, jer Pupić podsjeća da je cijena rada porasla, a u memorandumima se ona nije mijenjala već 5 godina.

“Zato je bitna sjednica Odbora za Rome da se krene u ovaj proces. I zato je bitno reći da ponovo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice koči održavanje sjednice Odbora za Rome, koči rad stalnog tijela Vijeća ministara BiH i ugrožava egzistenciju romske populacije u BiH. Trenutno ostaje samo nada da će novi ministar i zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice nešto poduzeti da se dosadašnji način rada promijeni”, naglasio je Pupić.

POJAŠNJENJE IZ MINISTARSTVA

Iz Kabineta ministra Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine za Newipe su pojasnili proceduru dodjele grantova.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine na osnovu Zakona o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza za svaku godinu i Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sačinjava prijedlog Odluke o načinu korištenja grant sredstava ovog Ministarstva, koja su u skladu sa Srednjoročnim programom rada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za tu godinu. Nakon usvajanja Odluke od strane Vijeća ministara BiH započinje se procedura raspisivanja javnog poziva i dodjele grant sredstava ili zaključivanja Memoranduma o razumijevanju. Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2022. godinu  objavljen je 30.06.2022.godine u ‘Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 42/22’. Nakon usvajanja Zakona, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je pokrenulo proceduru izrade Odluke o kriterijima za dodjelu grant sredstava Ministarstva, koja je nakon prikupljanja mišljena i održanih javnih konsultacija dostavljena u oktobru 2022. godine Vijeću ministara BiH na usvajanje. Međutim do kraja 2022. godine navedena Odluka nije bila razmatrana na sjednicama Vijeća ministara BiH i iz tih razloga nisu mogla ni biti realizovana grant sredstva za tu godinu“, kazali su nam iz ovog ministarstva.

Kako su dodali, Zakon o budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za 2023. godinu usvojen je 30.03.2023. godine i objavljen u  “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine, broj 22/23”. 

„Sredstva predviđena za inkluziju Roma i Romkinja su u okviru stavke za tekuće transfere, grantove i druge tekuće rashode u budžetu Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine za 2023. godinu i raspoređena: Grant sredstva za stambeno zbrinjavanje Roma u iznosu od 840.000,00KM, Grant sredstva za zapošljavanje Roma u iznosu od 200.000,00KM, Grant sredstva za zdravstvenu zaštitu Roma u iznosu od 300.000,00KM i Grant sredstva za obrazovanje Roma u iznosu od 40.000,00KM. Pored ovoga na poziciji ‘grantovi neprofitnim organizacijama’ predviđen je ‘Grant podrške udruženjima nacionalnih manjina’ u iznosu od 100.000,00KM“, zaključili su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

NIKO NE SNOSI POSLJEDICE

Predsjednik Udruženja Euro Rom Nedžad Jusić kazao je za Newipe da izostanak raspodjele sredstava usporava proces integracije Roma, te da je uzrok ljudski faktor.

„Kada govorimo o Akcionom planu za Rome dobro je to što imamo obezbijeđena finansijska sredstva u državnom budžetu BiH, ali nažalost, već više puta nam se dešava da budžet bude i usvojen, a da se sredstva ne rasporede krajnjim korisnicima, kao i godine koje imamo kada se budžet uopšte ne usvoji, pogotovo tada nemamo ni odluku ni bilo šta da bi se ta sredstva mogla rasporediti. Samim tim se usporava proces integracije Roma, odnosno određenih aktivnosti koje bi vodile ka tome da se poboljša stanje i položaj romske nacionalne manjine u BiH. Nažalost, moramo priznati da je to ipak ljudski faktor. Neko direktno utiče na to, a to je državni parlament, ili u prošloj godini ili Ministarstvo za ljudska prava ili Ministarstvo finansija, ili opet neko drugi, da se ta sredstva ne implementiraju, ali niko ne snosi posljedice zbog toga“, kazao je Jusić.

Napomenuo je da je također zabrinjavajuće da se sredstva koja su planirana u budžetu jedne godine, ukoliko se ne potroše, „istope“ kao da nikad nisu ni postojala.

„U normalnim državama i društvima bi bilo da, ukoliko se ne potroše u jednoj godini, ta sredstva se prebace u narednu budžetsku godinu, da se povećaju. Nažalost kod nas se dešava suprotno. Iz godine u godinu sve je manje finansijskih sredstava“, rekao je Jusić.

Nedžad Jusić (Foto: Roma Education Fund)

Podsjetio je da je novi ministar za ljudska prava i izbjeglice u više navrata rekao da je za 2023. godinu iznos raspoloživih finansijskih sredstava 2 miliona KM za akcione planove za Rome, ali s druge strane, kako ističe Jusić, bliži se kraj maja, a joše uvijek ne postoji odluka o rasporedu tih finansijskih sredstava.

„Mi ćemo, nadam se, tokom ovog mjeseca imati sjednicu Odbora za Rome gdje ću ja apelirati i tražiti informaciju dokle je došla pomenuta odluka, na koji način će se rasporediti sredstva da ne dođemo u situaciju da dočekamo decembar, da nemamo usvojenu odluku, da nemamo raspoređena sredstva i da nam se ne desi kao i prošle godine da Romi budu uskraćeni za finansijska sredstva koja su obezbijeđena u budžetu BiH“, naglasio je Jusić.

Zaključio je da se ne smije čekati iz mjeseca u mjesec da se odluka o raspodjeli finansijskih sredstava ne usvoji i ne aktivira.

„Da nam se ovo ne bi dešavalo, Ministarstvo mora da nađe model da finansijska sredstva koja su namijenjena za Rome imaju poznatog primaoca tako da se ta sredstva mogu raspoređivati bez obzira da li se usvojio budžet“, poručio je Jusić.

REZULTATI MORAJU BITI VIDLJIVI

Boris Pupić, ćlan Odbora za Rome pri VMBiH, na kraju se dotakao i problema praćenja rezultata i učinka akcionih planova.

„Sve dok neko ne shvati da je implemenacija jednog dokumenta kojim direktno utječete na kvalitet života izabrane populacije odgovoran i ozbiljan posao, mi nećemo imati rezultate koji će voditi poboljšanju života Roma. Dizajn akcionog plana mora biti takav da rezultati budu vidljivi. Konkretno za zapošljavanje – rezultat nije koliko je Roma/Romkinja ušlo u program sufinansiranja zapošljavanja, već koliko ih je ostalo da radi godinu, tri i pet nakon prestanka sufinansiranja”, rekao je Pupić.

Da li je problem provjeriti ove podatke?

Pupić smatra da nije, a smatra i da to ne zahteva posebne resurse? “Zašto se to onda ne radi? Pa lakše je reći da je u četiri godine zaposleno 309 Roma (koliko je rezultat implementacije trećeg akcionog plana 2017-2020) nego provjeriti koliko je stvarno od tih Roma i danas zaposleno. Činjenica jeste da je 309 Roma ušlo u program, da su radili minimalno 12 mjeseci, da su podigli svoj nivo zapošljivosti, ali da su zaposleni ne možemo reći. A posebno ne možemo reći koliko broj od njih danas živi bolje nego prije“, zaključio je Pupić.

(Newipe)

Srodni artikli

Back to top button