U Sarajevu predstavljeno “Književno stvaralaštvo Dr. Hedine Tahirović-Sijerčić”

Tekst i fotografije: L.T.

Književnica, naučna istraživačica i prevoditeljica, Dr. Hedina Tahirović-Sijerčić,  pretstavila je svoj rad multimedijalnom izložbom, povodom manifestacije Dani nacionanih manjina Kantona Sarajevo.

Osim predstavljanja bogatog opusa autorice, fokus je stavljen i na značaj romskog jezika, kulture, tradicije i književnosti Roma.

Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti, podcrtala je značaj  romske, i kulture svih nacionalnih manjina za kulturno-historijski razvoj BiH. Govoreći o autorici Šehabović je navela da je tako bogatu biografiju teško I predstaviti, ali da se da zaključiti kao je riječ o jednoj od najobrazovanijih Romkinja koje su ikad živjele u Bosni I Hercegovini, barem kada je u pitanju formalno obrazovanje.

“Izuzetno smo neobrazovani u oblasti kulture, jezika i doprinosa Roma u razvoju naše zemlje, zbog toga smo mi u Muzeju odllučili povući jedan simbolički korak, te ćemo pokušati sastaviti muzejsku zbirku koja bi se zvala Historija književnosti Roma Bosne i Hercegovine. Za takvo nešto svakako su potrebni i ljudi poput Dr.Tahirović-Sijerčić čije znanje može poslužiti za organizaciju serije predavanja o ovoj temi”, najavila je Šehabović.

Književno-naučni opus Dr. Hedine Tahirović-Sijerčić predstavljen je u opuštenoj atmosferi u formi razgovora, tokom kojeg je napravljen osvrt na činjenicu dvostruke diskriminacije Romkinja – po rodnoj, i nacionalnoj pripadnosti. Kroz ličnu biografiju Dr. Tahirović-Sijerčić je govorila o značaju, ali i težini obrazovanja Roma kao manjinskog naroda u BiH. Stereotipi, podcjenjivanje, predrasude, nepravda, život na granici siromaštva ili u potpunom siromaštvu neke su od teškoća sa kojima se romska djeca susreću u svom procesu odrastanja i obrazovanja.

Romski jezik u obrazovnim institucijama

Činjenica da se romski jezik I dalje ne izučava u obrazovnim institucijama I da se ne nalazi u nastavnim planovima I programima gorući je problem kada je riječ o opstanku romskog jezika. Kako je I sama Tahirović-Sijerčić podcrtala postoji veliki bojazan da bi jezik Roma mogao biti zaboravljen.

“Problem standardizacije jezika je problem politike”, kazala je Tahirović-Sijarčić. Govoreći o romskom jeziku ukazala je i na problem prijevoda sa romskog na bosanski, jer se doslovnim prijevodom gubi smisao.

Značaj podrške

Tahirović-Sijerčić je sa posebnom pažnjom govorila o značaju podrške romskoj djeci u obrazovanju, osvrnuvši se prije svega na značaj podrške koja dolazi iz porodice govoreći o žrtvi, ponosu i hrabrosti njenog oca koji je život podredio obrazovanju svoje djece.

Sa ponosom i sjetom autorica je okupljene uputila i na audio instalaciju “Snovi daleko od mahale”, koja daje mogućnost slušanja poezije Hedine Tahirović-Sijerčić na romskom jeziku i čitanja prevoda na bosanski jezik. Izložene su i dvije suknje koje predstavljaju narodnu nošnju Romkinja te simboliziraju odnos društva prema ovoj izuzetno marginaliziranoj grupi, čak i u okviru romske zajednice. Suknja na kojoj su utkana zrna graha predstavljaju put Roma, njihove migracije i snalažljivost za preživljavanje.

Autorica je izložbom haljine žarko crvene boje ukazala na veselost Roma, živost i autentičnost, dok su ogledala zaljepljena na ovu haljinu simboliziraju poruku svima koji sa prezirom ili osudom gledaju na Rome pogledaju prije svega vlastiti odraz.

Izložba će biti otvorena do 14. maja, a posjetioci će moći i kupiti djela.

(Newipe)