Ukrajinski Romi u Moldaviji suočavaju se sa segregacijom, bez dokumenata ne mogu nigdje

D.M.

Romi iz Ukrajine koji su iskoristili otvorenu granicu Moldavije, a koja im omogućava ulazak u zemlju čak i bez dokumenata, sada se nalaze u etnički odvojenim prihvatnim centrima u lošim životnim uslovima i nedovoljno hrane.

Evropski centar za prava Roma (ERRC) posjetio je tri odvojena prihvatna centra koja se gotovo isključivo koriste za smještaj romskih izbjeglica, kao i malog broja drugih etničkih manjina, objavio je Jonathan Lee, menadžer za zastupanje i komunikacije ERRC-a.

ERRC-ov aktivista za ljudska prava procijenio je da je više od 90% onih koji su smješteni u ovim centrima romskog porijekla, a ostatak su ljudi srednjoazijskog i afričkog porijekla.

U kancelariji koja se ne koristi u glavnom gradu zemlje, Kišinjevu, oko 70-80 Roma (uključujući mnogo djece) bilo je nagurano u male prostore, ponekad po 15 u sobi. U prizemlju je bio jedan WC. Rekli su da su nešto hrane dobili navečer prvog dana kad su stigli, ali od tada ništa. Nakon tri dana autobusom su prevezeni na rumunsku granicu.

Najveći broj romskih izbjeglica trenutno je smješten u sportskoj areni Manej Sports u Kišinjevu. ERRC procjenjuje da je trenutno tamo oko 600 izbjeglica, od kojih su velika većina Romi. Ovdje nema dovoljno sredstava za opskrbu tako velikom broju ljudi, a Romi se žale da nema dovoljno hrane, tople odjeće ili lijekova za bolesnu djecu.

U svakom prihvatnom centru koji su posjetili aktivisti za ljudska prava ERRC-a, izostanak bijelaca bio je uočljiv. Očigledna politika Moldavije da autobusima dovozi etničke manjine s ukrajinske granice, smješta ih u etnički odvojene centre, a zatim ih prevozi do sljedeće granice što je prije moguće, je diskriminirajuća. Osim toga, Romi se često šalju na granicu, a da nisu obaviješteni o tome kako funkcioniše proces imigracija, a mnogi su odbijeni jer nemaju odgovarajuću dokumentaciju.

Djeci koja su u pratnji odraslih članova porodice koji im nisu roditelji često se odbija ulazak, a članovi njihovih porodica čak su suočeni s optužbama za trgovinu ljudima. Neki jednostavno nemaju pasoš, ili u nekim slučajevima uopšte nemaju dokumente, pa ostaju zaglavljeni u odvojenom prihvatnom centru, jer ne mogu doći do svojih prijatelja i porodica u EU, a ne mogu se ni vratiti svojim kućama u Ukrajini.

Vjerovatno će i dalje rasti broj romskih izbjeglica koje iz Ukrajine dolaze u Moldaviju bez dokumenata.

Kako su saopćili iz ove organizacije, ERRC razumije da Ukrajincima bez dokumenata nije dopušteno preći ukrajinsku graničnu kontrolu prema graničnim zemljama EU. Za one Rome koji nemaju nikakav oblik identifikacije, otvorena granica Moldavije čini se kao jedina održiva opcija.

Sve države koje graniče s Ukrajinom obavezuju se UN-ovom Konvencijom o izbjeglicama iz 1951. i Konvencijom o apatridiji iz 1954. koje propisuju obaveze državama primateljima izbjeglica da daju dokumentaciju umjesto pasoša.

Ovo pravo je dodatno predviđeno članom 14. Opće deklaracije o ljudskim pravima, kao i članom 18. Povelje Evropske unije o temeljnim pravima. Granične vlasti nemaju pravo odbiti one koji traže azil, Rome ili nerome, isključivo na temelju toga što nemaju identifikacione dokumente. Pretpostavlja se da u vrijeme rata izbjeglice vjerovatno neće otići u ured za pasoše i dobiti putnu ispravu. Obzirom da su svi uredi zatvoreni u Ukrajini, kao i ukrajinska ambasada u Kišinjevu, ove romske izbjeglice nemaju način da dobiju validan dokument.

Odluka Evropske unije od 4. marta da aktivira svoj Privremeni zaštitni mehanizam znači da svi koji bježe od sukoba mogu ući u EU. Ovaj mehanizam omogućava graničarima da relaksiraju provjere, čak i ako nema putnih isprava, te potiče države članice da izdaju deklaraciju o dolasku i/ili privremenu putnu ispravu za osobe bez dokumentacije (u skladu s ugovornim obavezama UN-a). Za sada se čini da se ovo ne primjenjuje kada su u pitanju romske izbjeglice bez državljanstva na granici s Moldavijom, upozorio je Lee.

(Newipe)