KAKO BH MEDIJI IZVJEŠTAVAJU O ROMIMA: Uvrede kao dio svakodnevnice, malo je pozitivnih primjera

Piše: B.M.

Jedan od portala u BiH nedavno je objavio tekst da je u Sarajevu napadnuta žena na ulici. Tekst, vrlo ozbiljno intoniran, izazvao je ozbiljne komentare i zabrinutost javnosti. Nakon nekoliko sati, zabrinutost je splasnula jer je u novom tekstu navedeno da je napadnuta Romkinja, te da se radi o „porodičnom sukobu“. Nastranu što se zlostavljanje žena nikako ne bi smjelo nazivati „porodičnim sukobom“ već se jasno okarakterisati upravo kao to – nasilje, nejasna je i potreba da se navodi pripadnost žrtve.

Upravo ovaj slučaj komentarisala je za Newipe Nejra Hasečić, novinarka Mediacentra:

–Ako je neka Romkinja pretrpjela neki vid nasilja od strane svog parnera npr. taj slučaj će se zbog otkrivanja njene pripadnosti toj zajednici relativizirati jer postoji taj stereotip da se nasilje često događa u romskim zajednicama. To pokazuje i nedavni primjer koji je objavio portal Klix.ba o ženi koju je napalo pet muškaraca u Sarajevu. U tom članku je navedeno da se radilo o “sukobu unutar porodice romske nacionalnosti”, kao i da je žena prisiljavana da se uda za člana porodice kako bi nasljedstvo ostalo u porodici. U komentarima ispod je jasno vidljivo da je to za posljedicu imalo isticanje govora mržnje i širenja stereotipa prema Romima gdje se navodilo da su to  “romska posla”, “ciganija”, “firauni”, “pogan” koja džepari, obija stanove, prosjači itd.

Drugi web portal, izvještavajući o nasilju nad ženom na Ilidži prošle godine, navodio je detaljno porodičnu situaciju te njenu pripadnost romskoj zajednici. U tekstu su na par mjesta čak ubačeni i neki anegdotalni komentari članova šire porodice.

Bespotrebno navođenje pripadnosti, relativizacija nasilja i zločina koju ono povlači, stari su problem domaćih medija. S obzirom da su se u proteklom periodu održavale edukacije o neprihvatljivosti takvih postupaka, pitali smo medijske profesionalce i nevladin sektor da li primjećuju neki pomak.

Vijeće za štampu pitali smo da li su u proteklim godinama imali pritužbe na ovakvo izvještavanje, kako su one rješavane te da li je ova praksa u porastu. Ni nakon dvije sedmice Newipe nije dobio odgovor od VZŠ.

Isticanje pripadnosti najizraženije u crnoj hronici

Neka od ranijih istraživanja Mediacentra pokazala su da je medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama zasnovano na predrasudama i stereotipima uz često prisustvo govora mržnje i da su rijetki primjeri kada se o njima suprotno izvještava, iako bi takvo izvještavanje moglo doprinijeti ostvarivanju prava marginalizovanih grupa.

U bh. medijima, naročito online medijima, često možemo uočiti bespotrebno isticanje romskoj zajednici, kaže Hasečić:

–Da li je to iz razloga da se ta zajednica ili pojedinac prikaže u negativnijem kontekstu nego što je samo neko, recimo, krivično djelo – to ne mogu tvrditi, ali svakako da se takvim izvještavanjem to postiže u javnosti i Romi postaju marginalizovani kako u medijima, tako i u društvu. Isticanje pripadnosti je najizraženije u crnoj hronici, što smatram bespotrebnim. Nedostaje izvještavanja o problemima i diskriminaciji sa kojima se Romi u BiH susreću.

Postoje, naravno, i pozitivni primjeri medijskog izvještavanja o Romima, kaže Hasečić:

–To su primjeri kada su se, zahvaljujući medijskom izvještavanju, Romi izborili za neka prava. Takav je primjer sprečavanja rušenja baraka u romskom selu Banlozi kod Zenice iz 2019., gdje su mediji zaista problematizirali  taj slučaj nekoliko godina i isticali koliko će porodica završiti na ulici, ukoliko se te barake sruše a njihovo stambeno pitanje ne bude riješeno od strane lokalnih vlasti. Takvi primjeri su manje vidljivi u bh. medijima, a osim negativnih stereotipa kojima su izloženi, Romi se također ističu i u nekim „pozitivnim stereotipima“, gdje se ističu, naprimjer, kao dobri muzičari, čime se ponovo stvara jednolična slika o toj populaciji.

Ali i pored pozitivnih primjera, prisutno je stereotipno izvještavanje koje škodi i samim žrtvama u konačnici, kada je riječ o izvještavanju o prekršajima. Takvim načinom izvještavanja prekršaji i zločini se relativizuju ako su žrtve ili počinioci nekog krivičnog djela Romi.

Izvještavanje opterećeno stereotipima

Udruženje Medijske inicijative prethodnih godina više puta radilo je analizu načina na koji se izvještava o Romima i zastupljenosti važnih tema za ovu zajednicu.

Sve analize su kao osnovne zaključke imale da je izvještavanje o problematici romske populacije u BiH rijetko, površno, a često opterećeno i stereotipima. Medijske inicijative i portal Udar su zaključili da se o ovim pitanjima izvještava samo povodom dva praznika Roma, Đurđevdana i Svjetskog dana Roma, da je matrica takvih izvještaja ista – posjeti se porodica koja navede da se nekada bolje slavilo, a da je danas manje novaca, ali i manje interesa za tradicijom:

–Čitav taj element je pokriven slikama siromaštva, mada su zadnjih desetak godina odrasle generacije čiji položaj u društvu odudara od višestoljetnih društvenih pozicija i običaja. Teme koje otvaraju probleme i nude rješenja su rijetko prisutne. Mada su aktivnosti romskog NVO sektora i predstavnika vlasti i institucija kontinuirano izvode i mogu biti dobar izvor informacija – navodi se u jednom od izvještaja.

Upravo o tom stereotipnom izvještavanju razgovarali smo i sa Indirom Bajramović iz Udruženja žena Bolja budućnost Tuzla. Njena organizacije je, prepoznavši ovaj problem, održala i niz edukativnih radionica sa medijima kako bi se ova praksa barem smanjila.

I ona je uočila da se, čak i kada se izvještava o pozitivnim primjerima, često u pozadini u kontekstu navode, naprimjer, zapuštena dvorišta i loši higijenski uslovi:

–Medijima smo pokušali skrenuti pažnju da ako pričamo o pozitivnim primjerima prikazuju i one kuće koje su lijepe i uredne jer Romi žive i u dobrim kućama i urednim dvorištima. To je samo jedan od primjera, ali mislim da smo imali pozitivan uticaj jer smo na neki način približili romsku zajednicu medijima.

Sa druge strane, upozorava, a posebno u vrijeme pandemije, nastavilo se sa stvaranjem negativne slike i natpisima koji potiču predrasude. Zabilježen je i govor mržnje, pa su na radionicama koje su organizovali skretali pažnju da je navođenje pripadnosti i identiteta osobe nepotrebno:

-Zašto se onda ne stavi pripadnost i identitet kada neko drugi uradi nešto? Naravno , još uvijek imamo pune ruke posla jer ne možemo doprijeti do svih novinara, oni koji tek dolaze možda još uvijek nisu svjesni kako treba da se radi – kaže Indira Bajramović za Newipe.

Iz novinarkse prakse, uočava Nejra Hasečić, generalni je dojam da ni novinari ni urednici ne mare mnogo za to da li će nekoga istaknuti kao pripadnika romske zajednice:

-Smatram da mediji i dalje krše etičke standarde i neprofesionalno izvještavaju o Romima, kao i o drugim manjinama, o kojima se izvještava nedovoljno i sporadično. Nedostaje pozitivnih priča o njima jer postoji jako puno uspješnih Roma koji nisu vidljivi u medijima, a nedostaje i priča koje će problematizirati i kritički pristupiti problemima sa kojima se oni susreću. Takve priče bi sigurno mogle doprinijeti smanjenju predrasuda u društvu.

Uvrede političara i medija

Izvještavanje novinara, te neprepoznavanje urednika da su određeni sadržaji diskriminatorni, percepcija javnosti i fokus na negativne teme… dio su problema. Poseban segment odnosi se na govor rasne diskriminacije koji prolazi skoro neopaženo u javnosti. To su slučajevi kada visoki funkcioneri ili javne ličnosti generalno pripadnost romskom narodu koriste kako bi opisali neke negativne pojave. Milorad Dodik upotrijebit će termin „ciganija“ da okarakteriše težak karakter, a tome se često pridružuju i mediji. Jedan od njih je, kako bi opisao lošu politiku situaciju naslovio i objavio tekst: Ciganluk lokalnih HDZ-ovaca.

Čak se i u pojedinim online rječnicima, ne zvaničnim ali javno dostupnim, može pronaći termin ciganluk, stavljen u kontekst negativnog izražavanja.

Komentari ispod tekstova također su segment iz kojeg je sasvim jasno da je uvreda na račun pripadnosti romskoj zajednici sasvim ustaljena u bh. društvu. Dovoljno je pogledati bilo koji tekst koji se bavi tom temom, a posebno je zabrinjavajuće što veliki broj medija komentare uopšte ne moderira i ne uklanja uvredljive sadržaje.

(Newipe)