ŽIVOT ROMA U BANJALUCI: Nesretni na Veselom Brijegu

Piše: M.Ilić

U naselju Veseli Brijeg u Banjaluci ne živi skoro niko. Većina stanovnika iz ovog romskog naselja trenutno živi u inostranstvu, gdje su u potrazi za boljim životom. Naselje je staro skoro 150 godina i jedno je od najstarijih romskih naselja u Bosni i Hercgovini.

Šesdesetih godina prošlog vijeka u Veselom Brijegu je živjelo oko šest hiljada stanovnika, kada je i formirano prvo udruženje. Slika ovog naselje nakon šest decenija izgleda potpuno drugačije.

U POTRAZI ZA SREĆOM

A u potrazi za boljim životom otišli su i članovi Udruženja Roma. Više se ne pojavljuju u javnosti. Bivši predsjednik Udruženja, Šaćir Osmanović je istakao da više nije u Banjaluci i da nije zainteresovan za razgovor. Slična priča je i sa trenutnim predsjednikom Bahrudinom Ramićem. Niko ne zna njegov broj telefona, ne znaju ni gdje je i šta radi. 

Na sajtu Saveza nacionalnih manjina nalazi se kontakt telefon ovog Udruženja, koji ne radi. Na pitanje da li znaju ijedan kontakt od predsednika Udruženja, odgovor je bio negativan. 

Samir Ferhatović iz ovog banjalučkog naselja, odlazio je nekoliko puta u inostranstvo, ali se uvijek vraćao nazad. Radio je kao pomoćni radnik, ali nije mogao ostati. Danas živi jako teško.

–U Švedskoj sam bio kod rodbine, ali nisam imao papire i onda sam se vratio ovdje. Oženio sam se, dobio dvoje dece i šta ću sada… Živim kako znam i umijem. Snalazim se nekako. Tužan je moj život sinko – rekao je Ferhatović. 

Dodao je da trenutno nema posla i da uglavnom živi od prikupljanja sekundarnih sirovina.

–Stvarno mi treba pomoć. Grad Banjaluka nešto pomogne, ali to nije dovoljno. Potrebno je da bolje živimo, a ne da čekamo crkavicu – rekao je on.

SISTEMSKA PODRŠKA

Većina Roma iz Banjaluke je otišla trbuhom za kruhom. Oni koji treba da brinu o njima, uglavnom organizuju događaje pred početak nove školske godine, kako bi im udijelili poneku svesku, knjigu. Sistemsko rješenje ne postoji. 

Iz Grada Banjaluka za Newipe tvrde da je saradnja organizovano počela još 2004. godine. Posebnu pažnju, dodaju, Grad posvećuje saradnji sa pripadnicima romske nacionalne manjine.

-Putem kulturno-umjetničkog društva „Veseli brijeg”, Odjeljenje za društvene djelatnosti prikuplja podatke za podršku obrazovanja romskih učenika, koja se odvija u kontinuitetu. Od 2005. godine, izdvajaju se sredstva za nabavku knjiga i školskog pribora za svu djecu romske nacionalnosti. Pored toga, pomaže se romskim učenicima i studentima nabavkom mjesečnih karata, a izdvajaju se i sredstava za školovanje i stipendiranje iz budžeta Grada Banjaluka. U Banjaluci je u školskoj 2023/2024. godini, dvadeset osam učenika i jedan student uključeno u obrazovni proces. Radi bolje dostupnosti obrazovanja, gradonačelnik je prije početka i ove školske godine, dodjelio školski pribor za devetnaest romskih osnovaca i novčanu pomoć za devet srednjoškolaca i jednog studenta. Za šest srednjoškolaca se odobravaju mjesečne karte za prevoz – istakli su iz Grada. 

U skladu sa Planom raspodjele sredstava nacionalnim manjinama Grada Banjaluka za 2023. godinu, planirana su sredstva za romsku populaciju u iznosu od 13.000 КM.

–Budžetska sredstva se izdvajaju i za kontinuirane aktivnosti JU Centar za socijalni rad za razne vidove novčanih pomoći romskim  porodicama. Takođe, putem Udruženja građana Nova generacija, odnosno Dnevnog centra za djecu u riziku, realizuju se različiti programi osnaživanja ove populacije sa fokusom na mladim ljudima – istakli su iz Grada Banjaluka.

Grad Banjaluka trenutno u partnerstvu sa Švedskom organizacijom „Praktična solidarnost” odvija dvogodišnji projekat uspostavljanja redovne terenske podrške romskoj zajednici sa ciljem jačanja kapaciteta mladih Roma za aktivnosti učešća u kreiranju kvalitetnijih uslova za vlastiti život u zajednici.

Ostaje nejasno šta ovaj, ili bilo koji drugi projekat ovakve vrste može učiniti da se poboljša kvalitet života, kada govorimo o zajednici koja živi ispod granice siromaštva. Grad treba da shvati da u njemu žive ljudi koji vape za najosnovnijim ljudskim potrebama. Kada one budu bile ostvarene, onda se može govoriti o “jačanju kapaciteta”.

Novinar Miljan Kovač kaže da je romska zajednica vijekovima integralni dio Banjaluke, a da je danas gotovo isčeznula, pogotovo u naseljima kao Veseli Brijeg u kojima su činili većinsko stanovništvo.

–Bojim se da u društvu u kojem se sve vrti oko “konstitutivnih” naroda, a u biti svako oko svog “etničkog tora”, nacionalne manjine ostaju potuno zapostavljene. Kada se na to doda da su Romi i u odnosu na druge manjinske zajednice u ekonomski i socijalno lošijem položaju, ne čudi da je institucionalna nebriga doprinijela isčezavanju ovih ljudi koji su bili obilježje ne samo ove nego svake urbanije sredine – rekao je Kovač.

Kovač smatra da je to opasna posljedica težnje ka etnički i vjerski uniformnom društvu koja se nažalost provodi na cijeloj teritoriji ove države.

U takvim političkim igrama, za Rome sigurno neće biti mjesta.

(Newipe)