Pjesma za Evroviziju ukazala na sistemsku diskriminaciju Roma u Srbiji
Takmičari Zejna i Džipsi govorili su o mržnji koju svakodnevno doživljavaju zbog svoje nacionalnosti, skrećući pažnju na gnojne i krvareće rane srpskog društva na koje svakodnevno zatvaramo oči, kazao je Haliti.
Direktor Kancelarije za romske inicijative Fondacije za otvoreno društvo Mensur Haliti kazao je da je nedavni izbor za pjesmu Evrovizije u Srbiji rasvijetlio kritično pitanje o kome je, kaže, trebalo dugo da se raspravlja u srpskom društvu – sistematsku diskriminaciju romske zajednice.
“Takmičari Zejna i Džipsi govorili su o mržnji koju svakodnevno doživljavaju zbog svoje nacionalnosti, skrećući pažnju na gnojne i krvareće rane srpskog društva na koje svakodnevno zatvaramo oči. Antiromsko raspoloženje u Srbiji nije stvar individualnih predrasuda, već je ukorijenjeno u neprijateljskoj javnosti, nasilnoj politici, diskriminatorskim institucijama, politikama i praksama i dehumanizaciji i demonizaciji medija”, rekao je Haliti.
Dodao je da su Romi predugo bili ignorisani, diskriminisani i dehumanizovani od strane opšte javnosti, i da se to odrazilo negativnim stereotipima i predrasudama, koji su podstaknuti nedostatkom razumijevanja i obrazovanja o romskoj kulturi i istoriji.
“Da bismo riješili ovo duboko ukorijenjeno pitanje, prvo moramo prepoznati značajan doprinos koji su Romi dali srpskoj kulturi i umjetnosti kroz istoriju. Zapravo, jedina takmičarka koja je pobijedila na Evroviziji i dovela Evroviziju u Srbiju bila je romskog porijekla. To je bio trenutak velikog ponosa za Srbiju. Romi su odigrali ključnu ulogu u oblikovanju kulturnog pejzaža naše zemlje i neophodno je priznati njihov neprocjenjiv doprinos umjetničkom nasljeđu zemlje”, naglasio je Haliti.
Kako je rekao, “moramo da se pozabavimo duboko ukorijenjenom etničkom podjelom u našoj zemlji” kako bi stali na “put ekstremizmu krajnje desnice i rasizmu koji prijeti društvenom tkivu”.
“Moramo da krenemo putem etničko-nacionalističkog iscjeljenja, što zahtijeva da se suočimo sa prošlošću, predrasudama i internalizovanim negativnim sentimentima. Liječenje od rana rasizma je dug i težak put, ali je jedini put za izgradnju bolje i politički zdravije budućnosti za sve”, istakao je Haliti.
On dalje ističe da srpsko društvo mora razumjeti ulogu koju istorija igra u održavanju etničkih mitova i stereotipa.
“Moramo da se prevaspitamo i da se odučimo od procesa rasizma. Tako jedino možemo da razvijemo duboku svjesnost i savjesnost i izliječiti se od tuge i traume koje rasizam ostavlja kao efekte. Takav pristup se ne odnosi samo na okončanje štete od rasizma – radi se i o našem oslobađanju od rasizma. Jedino tako možemo da se borimo protiv manifestacija rasizma kroz mikroagresije i diskriminaciju”, rekao je Haliti.
Direktor Kancelarije za romske inicijative naglašava da problem diskriminacija može biti riješen ukoliko budemo spremni da se uključimo u iskrene i teške razgovore, da slušamo glasove onih koji su predugo bili ignorisani i da radimo na značajnim promjenama na sistemskom nivou.
“Vrijeme je da prekinemo krug ćutanja i zahtjevamo promjenu. Suočavanje sa prošlošću i izgradnja pravedne budućnosti zahtijeva zajednički napor svih nas. Nije dovoljno samo priznati bol i diskriminaciju koju su Romi pretrpjeli. Moramo aktivno da radimo na stvaranju društva koje vrednuje i tretira sve ljude sa poštovanjem i dostojanstvom”, ocijenio je Haliti.
Prema njegovim riječima, činjenica da su Zejna i Džipsi iznijeli ovo pitanje u prvi plan tokom procesa izbora za Evroviziju naglašava moć umjetnosti da skrene pažnju na društvena pitanja.
“Zato ne treba da odbacujemo poruku Zejne i Džipsija kao samo još jednu fusnotu u godišnjem spektaklu. To treba da shvatimo kao poziv na buđenje i poziv na akciju, da radimo na stvaranju društva u kojem svaka osoba, bez obzira na svoju etničku pripadnost ili porijeklo, može da živi dostojanstvenim životom. Tek tada možemo zaista reći da smo pravedno i demokratsko društvo”, zaključio je Haliti.
(Newipe)
